Zašto su preduzećima potrebni podaci da bi donosili bolje odluke ?!

U gotovo svim područjima života sve češće stvaramo sve veće količine podataka, a jedna od najvrjednijih koristi od toga je što biznisima pomažu u donošenju boljih odluka.

To se događa stalno i može biti ručni postupak – na primjer, odvajanje vremena za pregled LinkedIn profila kandidata za posao kako biste lakše donijeli odluku o zapošljavanju. Ili identifikovanje tržišta na kojima su naši proizvodi popularni radi targetiranja prodajnih resursa. Najuzbudljivije aplikacije podataka su, međutim, one automatizovane i koriste se za rješavanje velikih problema s kojima se preduzeća suočavaju. Na primjer, UPS je napravio ogromnu uštedu u troškovima goriva i plata i uveliko je smanjio svoj energetski trag kada je počeo koristiti podatke o lokaciji i informacije o saobraćaju, u kombinaciji s vještačkom inteligencijom (AI) za usmjeravanje svoje mreže kamiona za dostavu. Slično, trgovci na malo, uključujući Amazon i Walmart, koriste istoriju kupovine kupaca kako bi sa sve većim stepenom tačnosti predvidjeli koje proizvode korisnici žele kupiti. Netflix uči o svojim korisnicima isključivo iz načina na koji oni koriste njegov servis, saznajući o tome u kojem sadržaju oni uživaju, kao i šta ih tjera da se isključe, s ciljem bi ih zadrže na svom servisu. To se događa automatski, bez ijednog zaposlenog koji mora mrdnuti prstom!

Pametnije donošenje odluka znači donošenje odluka koje će firmama najvjerovatnije pomoći u postizanju njihovih ciljeva. Tradicionalno, pokretačka snaga za donošenje odluka bili su iskustvo i instinkti poslovnih čelnika. I nažalost, to je jedan od glavnih razloga što sada imamo uznemirujuću statistiku da 90% malih preduzeća i novoosnovanih preduzeća propada. Iskustvo i instinkti su, naravno, vrijedni, ali istraživanja potvrđuju da je za firme koje temelje odluke na podacima, a ne na instinktima ili iskustvu – 19 puta veća šansa da će biti profitabilne.
Za to postoji mnogo razloga – jedan od najvećih je taj što se svijet mijenja, kao i očekivanja i ponašanje kupaca. S druge strane, naša vlastita individualna uvjerenja i ideje to ne čine. To jest, kad jednom iskusimo da nešto funkcioniše, ne očekujemo da će to prestati djelovati. I ne možemo uvijek vjerovati da ćemo biti svjesni i sposobni za predviđanje svakog neželjenog događaja ili konkurenta koji bi se mogao pojaviti i okrenuti naš svijet naglavačke. Zamislite Blockbuster Video koji odbija mogućnost kupovine Netflixa ili čak Yahoo-ovo odbijanje mogućnosti kupovine Google-ovog PageRank algoritma za milion dolara.

U oba slučaja, i još mnogo toga što se događa svaki dan, donesene su loše odluke jer su poslovni čelnici – uspješni i s dokazanim rezultatima, koji su svoje kompanije popeli do neslućenih visina – temeljili odluke na svojim instinktima i iskustvu.

Organizacije vođene podacima

Danas većina kompanija tvrdi da su donekle vođene podacima – to je vrlo „trendy“ kazati. Ali siguran sam da će mnogi ljudi koji ovo čitaju imati iskustvo, u nekom trenutku svoje karijere, radeći za kompaniju koja kaže da se temelji na podacima, da je zapravo vođena podacima samo kad se podaci usklade s uvjerenjima ili instinktima vodstva!

Postati istinski vođen podacima znači gledati na svoje podatke kao na jednu istinu kada dođe vrijeme za donošenje odluka. Ovdje se misli na sve odluke, od onih na najvišem nivou o strategiji i ciljevima, do onih najnižih koje uključuju zahtjeve pojedinačnih kupaca ili zaposlenih.
Postoje četiri ključna područja u kojima podaci mogu pomoći u donošenju boljih odluka. To su:

Odluke koje se odnose na kupce, tržišta i konkurente – To uključuje maksimalno razumijevanje o tome ko su vaši kupci i koje sve dostupne izbore oni imaju. Ovako kompanije poput Amazon, Walmart i Tesco uče kako da promovišu određene proizvode određenim ljudima, kako ih treba cjenovno pozicionirati kako bi poslovanje bilo konkurentno i kako se navike mogu mijenjati s vremenom kako se svijet mijenja i ljudi prolaze različite faze njihovog života. Prema tome, imati podatke znači da možemo efikasnije ispuniti očekivanja kupaca i ostati ispred konkurencije.

Odluke vezane uz finansije – Ovdje kompanija prati trendove prodaje, cikluse novčanih tokova, predviđa prihode i kretanje cijena akcija u cilju donošenja odluka koje se tiču budžeta i mjera štednje. Biti vođen podacima ovdje znači preciznije i efikasnije uravnotežiti knjige i podstaknuti rast.

Odluke vezane za interne operacije – tu kompanije poput UPS-a povećavaju efikasnost automatizovanjem planiranja ruta za dostavu, dok proizvođači smanjuju troškove (i povećavaju dobit) optimizovanjem rada mašina i procesa pomoću vještačke inteligencije, omogućavajući forme poput predviđanja održavanja – znajući unaprijed kada će doći do kvarova i kada će biti potrebne popravke, kako bi se smanjili zastoji i planirala nabavka zamjenskih i rezervnih dijelova. Biti vođen podacima ovdje znači imati manje gubitaka i smanjiti operativne troškove.

Odluke vezane za vaše ljude – Pobrinite se da imate prave ljude za obavljanje poslova koje trebate obavljati, obezbjeđujući im podršku za njihove potrebe na svaki mogući način, kao i adekvatnu nadoknadu za njihovo utrošeno vrijeme tako da neće biti u iskušenju da vas ostave zbog konkurenta, ponijevši sa sobom sve svoje vještine i stručnost. Dobar primjer ovdje je Google koji je, na osnovu svojih podataka, odlučio saznati o tome kako su različiti kvaliteti njegovih menadžera uticali na performanse njihovih timova. Koristeći podatke, uspjeli su identifikovati osam ključnih kvaliteta menadžera, uključujući “dobar je trener” i “ima jasnu viziju za tim”, koji su povezani s uspješnim timovima. To im je pomoglo da donesu bolju odluku o tome koga treba unaprijediti u menadžerske uloge.

Prelazak na odluke temeljene na podacima

Postati neko ko se vodi podacima često podrazumijeva ulaganje u tehnologiju – kao što smo već spomenuli, najinovativnije i najvrijednije data-inicijative najčešće su automatizovane, uključuju ogromne grupe podataka (koje spadaju u kategoriju koju često nazivamo “big data”) i napredne analitičke sposobnosti poput vještačke inteligencije. Ovo je veliki izazov i zahtijeva strateški pristup, vodeći računa da projekti i inicijative budu u skladu s opštim poslovnim ciljevima i prioritetima. Takođe je važno osigurati da vaša organizacija posjeduje sve potrebne vještine – bez obzira na to znači li to stručno usavršavanje ljudi, novo zapošljavanje ili partnerstvo sa spoljnim agencijama.

Međutim, jednako važno, to često uključuje i kulturni pomak. U mnogim organizacijama zaposleni su navikli raditi ono što im je rekao njihov menadžer jer su oni njihovi šefovi i ne moraju puno razmišljati o tome! Biti vođen podacima znači razviti kulturu u kojoj su svi spremni podignuti ruku i reći “ustvari…” kada otkriju podatke ili uvide koji ukazuju na to da bi drugačiji postupak mogao biti efektivniji i efikasniji. Menadžeri bi trebali očekivati da njihovi timovi donose podatke na sto kada traže ideje i input, ali isto tako, zaposleni bi trebali da očekuju od menadžera i šefova da svoje odluke potkrepe jasnim obrazloženjem na osnovu datih podataka.

Ovo može biti osjetljivo područje kada se radi o promjenama – jer ego lako nastaje, posebno ako su menadžeri i lideri navikli da se stvari rade onako kako oni žele, “jer ja tako kažem”. Nego, to je važno kulturno prilagođavanje kojem svaka kompanija mora da se podredi ukoliko želi da “vođenje podacima” postane operativna stvarnost, a ne samo trendovska riječ ili polje koje treba štrikirati.

Prelaz na odluke zasnovane na podacima može biti kamenit put za kompanije bilo koje veličine, ali predstavlja poseban izazov za veće organizacije s duboko ukorijenjenim vrijednostima i uvjerenjima. Međutim, u današnjoj klimi brzih tehnoloških promjena i digitalne transformacije, sve više postaje odlučujući faktor hoće li se kompanija popeti na vrh ili će je izbrisati napredniji, digitalno vještiji konkurenti.

www.forbes.com

Leave a Reply